srelisbk
Novajlija
Posto sam ovde pominjan par puta, posle duze vremena uzeh da vam se javim.
U zemlji Srbiji pricamo o biodizelu kao o tehnoloskom cudu. Proizvodjaci mu prilaze sa dozom tajnovitosti, a potrosaci sa dozom sumnje. Ali para je motivacija i jednima i drugima da se okusaju....
U EU vecina zemalja od 2003 u dizel ubacuje min 3% a max 7% biodizela i to zato sto zakon tako nalaze. Srbija je trebala u 2010 da uvede 2.75% biodizela u dizelska goriva, ali nije to uradila jer nema jos zakonsku podlogu za tako nesto. Ovih meseci se upravo realizuje zakonska regulativa, pa bi 2012 trebala biti godina stabilizacije proizvodnje biodizela.
Sto se tice upotrebe, kvaliteta, tehnologije proizvodnje, sirovina, i ostalih nama interesantnih pitanja, ja cu izneti neke cinjenice koje tu vladaju.
1. Biodizel u kucnoj radinosti moze biti, ali cesto nije istog kvaliteta kao u velikim postrojenjima.
2. Biodizel iz otpadnih ulja (ulja iz restorana ili mesavina nekih drugih termicki obradjenih ulja) ne moze zadovoljiti vazeci EN 14214 standard.
3. Proizvodjaci automobila odobravaju upotrebu bio dizela po standardu EN 14214 u svim novim dizelskim vozilima do 7% (kako se zakonska granica povecava povecavaju je i oni ali nece ici iznad 20%)
4. Proizvodjaci automobila su sva dizelska vozila od 1996-2004 (u glavnom sva) pripremili za upotrebu biodizela u svim procentima.
5. CRDI motori, i eur V motori imaju porblem sa biodizelom. Jedni zbog specificne tezine biodizela,, dok drugi zbog viska NOx u izduvu. Prvo se prakticno za sada ne moze resiti a da se ne odstupi od EN 14214 standarda, a drugo se resava ubacivanjem nekih NOx absorbera.
6. Mnoge auto kuce i danas prave vozila koja mogu ici i na biodizel u svim procentima, ali ih obicno oznace. Kod VW je oznaka 2GO.
7. Prema zakonima koji treba da se usvoje u 2011 svako ce moci da proizvodi biodizel za svoje potrebe u odredjenoj kolicini, i imace dozvolu za kupovinu odredjene kolicine metanola.
8. Biodizel se moze prati vodom, ali u kucnoj radinosti sigurnije ga je prati metodom "suvog pranja".
9. Ako se ne dodaju aditivi, i najkvalitetniji biodizel ce posle 6 meseci oksidirati izazvati oksidaciju svega na sta naidje.
10. Ako se ne skladisti pravilno (tako da ne moze upijati vlagu) svaki biodizel ce posle 60 dana biti veoma kontaminiran vodom koju je tada skupo i tesko izbaciti napolje.
11. Zavisno od sirovine, temperatura stinjavanja moze biti cak od 25 stepeni do -10 stepeni. Teorijski okviri su i siri, ali nasa praksa je pokazala upravo ovo. Ulja od soje, suncokreta, repice, masline, ricinusa i lana imaju tacku tinjivosti od -8 pa do
-18, dok masti imaju problem cesto i na 10-12 stepeni u plusu)
12. Aditivi mogu poboljsati svojstva biodizela, pogotovo kada je u pitanju kristalizacija i tinjivost, medjutim u praksi se cesto ne dobiju zeljeni rezultati pa biodizel i dalje ne predstavlja zimsko gorivo.
13. Svojstva mazivosti su kod biodizela znatno bolja nego kod fosilnih dizelskih goriva. Pumpe crkavaju mozda zbog gustine biodizela, a ne zbog njegove "suvoce". Koristeci biodizel mazivost se poboljsava do 60%.
MATEMATIKA:
za proizvodnju 1lit biodizela od svezeg ulja (ne koristenog) prema nekim trzisnim maloprodajnim cenama racunica je sledeca:
0.2dl Metanol x 66din/lit = 13.2din
0.0035kg KOH x 250din/kg = 0.52din
0.002kg sredstva za suvo pranje x 750din/kg = 1.5din
0.003kw/h struje x 7din/kwh = 0.02din
____________
15.24din/lit
Na ovo se dodaje cena sirovine (ulja, masti) i time se dobija krajnja cena 1 litre biodizela.
Licno sam zastupnik upotrebe biodizela. Licno ga proizvodim i trosim. Svakome ko zeli dodatne informacije, napisacu ovde na forumu sve sto znam i sto moze pomoci u razvoju svesti i sirenju CINJENICA o upotrebi biogoriva.
Postavicu ako treba i adrese zadovoljnih ljudi koji su potrosili tone i presli hiljade kilometara na biodizel.
U zemlji Srbiji pricamo o biodizelu kao o tehnoloskom cudu. Proizvodjaci mu prilaze sa dozom tajnovitosti, a potrosaci sa dozom sumnje. Ali para je motivacija i jednima i drugima da se okusaju....
U EU vecina zemalja od 2003 u dizel ubacuje min 3% a max 7% biodizela i to zato sto zakon tako nalaze. Srbija je trebala u 2010 da uvede 2.75% biodizela u dizelska goriva, ali nije to uradila jer nema jos zakonsku podlogu za tako nesto. Ovih meseci se upravo realizuje zakonska regulativa, pa bi 2012 trebala biti godina stabilizacije proizvodnje biodizela.
Sto se tice upotrebe, kvaliteta, tehnologije proizvodnje, sirovina, i ostalih nama interesantnih pitanja, ja cu izneti neke cinjenice koje tu vladaju.
1. Biodizel u kucnoj radinosti moze biti, ali cesto nije istog kvaliteta kao u velikim postrojenjima.
2. Biodizel iz otpadnih ulja (ulja iz restorana ili mesavina nekih drugih termicki obradjenih ulja) ne moze zadovoljiti vazeci EN 14214 standard.
3. Proizvodjaci automobila odobravaju upotrebu bio dizela po standardu EN 14214 u svim novim dizelskim vozilima do 7% (kako se zakonska granica povecava povecavaju je i oni ali nece ici iznad 20%)
4. Proizvodjaci automobila su sva dizelska vozila od 1996-2004 (u glavnom sva) pripremili za upotrebu biodizela u svim procentima.
5. CRDI motori, i eur V motori imaju porblem sa biodizelom. Jedni zbog specificne tezine biodizela,, dok drugi zbog viska NOx u izduvu. Prvo se prakticno za sada ne moze resiti a da se ne odstupi od EN 14214 standarda, a drugo se resava ubacivanjem nekih NOx absorbera.
6. Mnoge auto kuce i danas prave vozila koja mogu ici i na biodizel u svim procentima, ali ih obicno oznace. Kod VW je oznaka 2GO.
7. Prema zakonima koji treba da se usvoje u 2011 svako ce moci da proizvodi biodizel za svoje potrebe u odredjenoj kolicini, i imace dozvolu za kupovinu odredjene kolicine metanola.
8. Biodizel se moze prati vodom, ali u kucnoj radinosti sigurnije ga je prati metodom "suvog pranja".
9. Ako se ne dodaju aditivi, i najkvalitetniji biodizel ce posle 6 meseci oksidirati izazvati oksidaciju svega na sta naidje.
10. Ako se ne skladisti pravilno (tako da ne moze upijati vlagu) svaki biodizel ce posle 60 dana biti veoma kontaminiran vodom koju je tada skupo i tesko izbaciti napolje.
11. Zavisno od sirovine, temperatura stinjavanja moze biti cak od 25 stepeni do -10 stepeni. Teorijski okviri su i siri, ali nasa praksa je pokazala upravo ovo. Ulja od soje, suncokreta, repice, masline, ricinusa i lana imaju tacku tinjivosti od -8 pa do
-18, dok masti imaju problem cesto i na 10-12 stepeni u plusu)
12. Aditivi mogu poboljsati svojstva biodizela, pogotovo kada je u pitanju kristalizacija i tinjivost, medjutim u praksi se cesto ne dobiju zeljeni rezultati pa biodizel i dalje ne predstavlja zimsko gorivo.
13. Svojstva mazivosti su kod biodizela znatno bolja nego kod fosilnih dizelskih goriva. Pumpe crkavaju mozda zbog gustine biodizela, a ne zbog njegove "suvoce". Koristeci biodizel mazivost se poboljsava do 60%.
MATEMATIKA:
za proizvodnju 1lit biodizela od svezeg ulja (ne koristenog) prema nekim trzisnim maloprodajnim cenama racunica je sledeca:
0.2dl Metanol x 66din/lit = 13.2din
0.0035kg KOH x 250din/kg = 0.52din
0.002kg sredstva za suvo pranje x 750din/kg = 1.5din
0.003kw/h struje x 7din/kwh = 0.02din
____________
15.24din/lit
Na ovo se dodaje cena sirovine (ulja, masti) i time se dobija krajnja cena 1 litre biodizela.
Licno sam zastupnik upotrebe biodizela. Licno ga proizvodim i trosim. Svakome ko zeli dodatne informacije, napisacu ovde na forumu sve sto znam i sto moze pomoci u razvoju svesti i sirenju CINJENICA o upotrebi biogoriva.
Postavicu ako treba i adrese zadovoljnih ljudi koji su potrosili tone i presli hiljade kilometara na biodizel.