Kako smanjiti kiselost zemljišta ?

ja sam prije par godina bacao filer (kalk) i ljudi lijepo napisali 5t na ha a ja uduplo i posijao travu.Prvi otkos čudo kasnije zasuši nebi dugo kiše sva je trava izgorila ostalo samo na međama.Ja vjerujem da je greška moja u tome što nisam sijao u jesen travu nego u proljeće pa se nije ukorijenila,
 
Pre dva dana razbacao njival na 52 ara 1640kg.(3t/h).Posto je mala povrsina,sve rucno obavili nas trojica.Potrudili smo se da sto ravnomernije raznesemo.Sada idem sa 70-80kg.map-a i stajnjak 1.5t.Ako je za vajdu,videcemo?.Najveci je problem sto ne mozemo jos da udjemo sa plugom koliko je tvrdo i suvo.I ove godine ljudi lome plugove.Katastrofa!.

Ma najveći je problem to kolko te košto taj njival , stajnjak i rad da se to sve razbaci a tvoja konkurencija ima to isto a ne košta ga ništa dao mu Bog.
( imam sličnih problema pa se mislim, sve je ok dok ne baciš na olovku)
 
Ma sta kosta!.Zao mi je sto nisam uslikan sa druge strane,videli bi u pozadini u kamenom brdu "Rudnik Plana",odakle sam prevezao njival(mleveni kameni-krecnjak).Vazdusnom linijom ne vise od 2km.Pa ja kazem mojim seljacima da je sramota da imamo kalcifikaciono sredstvo uz **greška,a svuda oko rudnika je kisela zemlja i niko nista ne preduzima.Tu dolaze ljudi iz cele Srbije da kupe,znaci prelaze 100-ine km.Mene kosta rifuzno 2500 din.tona,a moze i za 1250 din.(ako nekog interesuje mogu da objasnim kako), kazi ga od kuce potrosio 3-4l nafte,krenuli od kuce traktorom u 10h,vratili se oko 4h zavrsen posao (rucno),njival je u njivi.Znaci 4000din. njival+500din.nafta=4500din u 52 ara, 1h=8000din..Kolliko kosta samo silni npk koji ljudi bacaju,a nema neke vajde u kiselom zemljistu.Stajnjak je moj,a covek nudi stajnjak po 1500 din.prikolica od 2 kubika on tovari ima farmu krava i NIKO ne uzima.I da.. "kostalo" me volje,koju jos imam Hvala Bogu.
 
Mene je kostalo oko 40 e/ha, uz malo veci prevoz. Nije im jeftin taj njival. Ima i jeftinijih sredstava za kalcifikaciju.
 
Da nisu to male količine što pričate , kolko znam prava kalcifikacija je 3-8t /ha . Čime razbacujete ? Najbolji i najbržedjelujući je sitni materijal , krupnoće najfinijeg brašna. On djeluje odmah pa do par mjeseci. Krupnije granule tek počinju da djeluju nako 1-3godine . Medjutim taj sitni materijal je skoro nemoguće baciti rasipačem , radio sam ali se zustavi svakih 30-50m pa neko mora prići u onu prašinu i nečim pročačkati . Trebalo bi imati spec uredjaj za prosipanje ili što bi bilo još bolje da pakuju idealnu mješavinu krupnog i sitnog "kreča" . Kad se sve sabere i oduzme nije to nimalo jeftino . 1-2t/ha je malo.
 
Rasturao prikolicom za stajnjak. Nije bas neko resenje, ali ako hoces vece povrsine i da ne stajes zbog zaglavljivanja, onda mora tako. Nije u pitanju samo granulacija, i materijal je bitan. Koliko sam se bavio time, krec je nezgodan, ume i da napravi trenutno lose. Mislim da je saturacioni mulj zakon. I naravno ako ima nesto slicno njemu. Inace saturacioni mulj treba 8-10 t/ha. Sve veci sadrzaj CaCO3 ide manje kolicinski. Ne bi trebalo vise od 5 t/ha CaCO3, zbog soka.
 
Ok onda , i ne košta te baš mnogo . Nego kakav je sastav ? Koja je krupnoća ? Jel sitno baš ko brašno ili krupnije?
"Njival Ca"-CaCo3=98.5;Mg Co3=1.0,inace je bas kao brasno.Natocili su mi iz silosa.A imaju i krupniju granulaciju,na placu onako na gomili na otvorenom koji se i stegao od stajanja.I on je jeftiniji 1t=1250din.,oni ti natovare ultom.Da ponovim preporuka mi je od SSS-Nis 3t/h,po analizi:CaCo3(%)-1.7(slabo karbonatno);pH u KCL-5.20(kisela reakcija).Sada mi je problem da to dobro izmesam sa zemljom,jer i plug tesko ulazi,a kamoli laka tanjiraca koja mi je dostupna.Cekam kisu,pa onda da vidim sta cu.@marko22:A sta,koliko i gde te je kostalo 40e/h.
 
Poslednja izmena:
Pa sve. Prevoz, saturacioni mulj, rasturanje, i ult na njivi. Slobodno sacekaj kisu da obavi posao malo za tebe, neces pogresiti.
 
Trebalo bi da ga ima u svakoj fabrici koja u procesu proizvodnje koristi kreč.
Kreč se koristi za beljenje šećera u ovom slučaju.
 
@Momo,

Tako je, iz secerane. Cuo sam i da Tehnogas ima kreca za bacanje. E sad sta oni proizvode u BiH pojma nemam.
 
Rasturao prikolicom za stajnjak. Nije bas neko resenje, ali ako hoces vece povrsine i da ne stajes zbog zaglavljivanja, onda mora tako. Nije u pitanju samo granulacija, i materijal je bitan. Koliko sam se bavio time, krec je nezgodan, ume i da napravi trenutno lose. Mislim da je saturacioni mulj zakon. I naravno ako ima nesto slicno njemu. Inace saturacioni mulj treba 8-10 t/ha. Sve veci sadrzaj CaCO3 ide manje kolicinski. Ne bi trebalo vise od 5 t/ha CaCO3, zbog soka.
Reci mi Marko,kada si rasturao mulj?.Ove godine?.Pitam iz razloga,jeli si video efekte cele operacije.I da li si ubacivao i stajnjak zajedno sa sat.muljem,posto namam dovoljno stajnjaka da dovrsim parcelu,a i zurim zbog kise.Neznam koliko je pametno bez stajnjaka?.Kakvo je tvoje iskustvo?.
 
Pa vec sam pisao, ali ponovicu. Rasturao prosle godine, i to bez stajnjaka jer ga nemam. Moje iskustvo je bilo poztivno, jer se pH povecao. No zadnja analiza, a gde nisam prisustvovao uzimanju uzoraka me je malo zbunila, jer se ne vide jasni rezultati, pH dosta manje skocio. U svakom slucaju sa aspekta pH pozitivno, a za ostalo zbog suse na zalost nisam nista mogao primetiti. U svakom slucaju djubrim ove godine i pisem sta sam uneo. Videcu sta cu izneti, pa ponovo analiza, pa cu valjda znati vise sta sam napravio. Samo da bude normalna godina.
 
Nazad
Vrh