Pokrovni usevi

@mbasaric Svaka čast za iscrpan odgovor.

@Tonchi Koliko slobode imaš u sistemu obrade ako ne tražiš subvencije?
živim blizu granice pa sam već malo i isfrustriran kad čujem ili pročitam od susjeda kako imamo velike poticaje i 'blago nama' a i možda će nekom od kolega iz Hr pomoći jer velikom broju poljoprivrednika u Hr nije još uvijek jasan ovaj novi pravilnik
 
Znači, nema problema ako se baciš u organski no-till, onda možeš kako hoćeš. 🤣
ima jedan jako bitan problem....plavi dizel

prema sadašnjem pravilniku moraš tražiti potporu ako hoćeš da ostvariš pravo na potrošnju plavog dizela 😂
jedino ako ne misliš sve hektre saditi i žeti na konjski pogon haha
 
Да ли је је тај начин поправљања земљишта западни изум. Колико ми је познато у старом завету пише да се земља одмара седме године. Е сада што си читао Манифест комунистичке партије а не Стари завет, ко ти је крив.


Нажалост код на се „конзервативан“ (како @coci064 каже за себе) претвори у: ја сам у души комуниста и чекам да ми партија каже. Ако не каже ништа онда ништа, није добро мислити својом главом.

Комунизам је уништио све, од задругарства до ума и размишљања. Зато те колега пита (а питање није искрено, него је провокација) зашто прихваташ нешто са запада а не верујеш у „западне вредности“.

Наравно да треба радити оно што је боље за земљиште...а колега @coci064 је заборавио „народну мудрост“ – није „клоња“ далеко него си ти куме касно кренуо.:)

Зато колега @baderljica ради свој посао како си наумио...пусти @coci064...он разуме али му партија није рекла шта треба (да не буде неке забуне – не нека партија...КПЈ).
Kako tebi nije dobro.
 
Још једна ствар код баште, поента је да се једе сезонско поврће. Како шта стиже. Ту има празног хода али има зимница. Има ту још што шта да се напише али није тема.
Ne mora da bude praznog hoda mi smo namestili manju foliju tako da cele zime imamo rotkvice ,spanac, salatu, mladog belog i crnog luka. Tako da uz malo truda cele godine ima nesto sveze u basti.
 
Sada sam stigao da pogledam deo iz Plodova zemlje, o setvi i o subvencijama. Ovoliko uplitanje države u to kako se radi dugoročno pravi probleme, posebno ako poljoprivrednici tako organizuju proizvodnju da ih subencije prebacuju preko praga profitabilnosti. Put do pakla je popločan najboljim namerama. U cilju smanjenja zagađenja, očuvanja i regeneracije životne okoline, ucenjuju poljoprivrednike subvencijama, a subvencije su kao droga - izazivaju zavisnost i uništavaju zdravu poslovnu pamet i energiju. Kao što @Tonchi reče, prebaciš se na to kako da dobijaš što više subvencija, ne da što bolje i konkurentnije radiš posao.

Dobra vest je što nas tako nešto neće kačiti bar još 10, 15 godina. 🤷‍♂️ Meni ima smisla da ulažem u smanjenje inputa (što je jedna od osnovnih osobina regenerativnih praksi), plaćali mi za to ili ne. Želim da nađem način da to radim profitabilno, sada, bez da mi neko daje novce za to i da me uslovljava. Profit je moja zarada, ne subvencije i to smatram jedinim razumnim pristupom. Ako se za 10, 15 godina nađe neko da krene da deli pare za takav tip obrade i kod nas, biću u boljoj poziciji od onih koji su uslovljeni, a tek treba da krenu.

Živi bili pa videli…
 
Slažem se, i sam imam baštu, ali treba uzeti u obzir i broj ljudi na planeti. Nije nas baš isto na ovom svetu pre 100.000 godina i danas...
Nesećam se kako je bilo, a siguran sam da se ni ti ne sećaš kako je bilo. Tako da možemo pričati samo o činjenicama
 
Može tu još svašta da se naplati, ako izvučeš stajnjak npr dobiješ 210 e/ha, pa ako imaš leguminoze 160 e/ha itd...
https://www.gospodarstvo-petricevic...HjUd4oKs-J1bOgq14ESw9KtywSDuX7B-zYfm2XNqWV_0Q
Da, samo je stvar uvjeta, prvo analiza zemlje, pa analiza stajnjaka, onda određivanje koliko stajnjaka izvesti na tu njivu, pa opet analiza i tako je sa dosta mjera.

Subvencije su tako smišljene da ne možeš bez subvencija opstati. Nude stanovništvu subvencionisanu ,,jeftinu" hranu, a od yog stanovništva uzmeš akcize i PDV i isplatiš subvencije. Vlast time kontroliše i stanovništvo i proizvođače. Mnogo kvarna caka
Kod nas je i subvencija oporezovana. Dobijem subvenciju, a oni mi ulazi u dohodak i onda sa porezom na dohodak mi 20 % uzme. A zove se kao 'potpora'.
 
Dve takve,samo bez APV-a,GreatPlains sejalice bile u oglasima do pre par meseci na Polovni Automobili ,oko 25k eura mislim da su bile cene.Definitvno kvalitet iznad svih turskih i slicnih,ali opet jaka cena za polovno.Nova Irtem Feronia je mislim nepunih 30k eura.
 
Novo tursko nije nužno bolje od polovnog zapadnog. Ne pitaj me kako znam (osim ako ne želiš da pazariš polovan kembridž od 6.2m 😀).
 
Ja sam i rekao da je kvalitetom sigurno bolja i od mnogih zapadnih a kamoli turskih i slicnih proizvoda.Nego je cena jaka za njeno godiste po meni,to je posejalo hiljade hektara vec sigurno ,i opet 25k eura ....malo puno.
 
Jeste. To je moja malenkost i moj pokušaj proizvodnje u ovakvoj tehnologiji.

Nas je sejalica srećom koštala drastično manje. Super mašina, mane su širina u transportu i nemogućnost setve na 50cm.

Ovako taj kukuruz izgleda danas.
1dcbe2a140ed812d50ff7419ab781517.jpg
7b5087ef118b433f83dcec282a121b44.jpg


Послато са SM-G780G помоћу Тапатока
 
25000 eura za sejalicu aj polovnu
- 5000 eura neki polovan plug
- 2000 eura setvospremac polovni
- 500 eura za rasipac polovan
-2500 eura za sejalicu polovnu
Ta sejalicu menja sve te masine i operacije dodje se do cifre od 15000 e sto i jeste i nije dostupno za nasa gazdinstva ali kad bi samo se dva gazdinstva koja rade po 100 jutara udružila i rasprodali svo gvozdje iz dvoriste dosli bi u posed ovakve sejalicu i jos jedne za direktnu setvu parnice. Potrebno je jos i prskalica i kombajn pa ovi Ameri su stvarno glupi nemaju pojma da rade zemlju, ne mogu da se slikaju sa flasom u brazdi ko dublje ore, pa jes smolnica nije smolnica pa tanjiranje 6 puta pa drljaca pa setvospremac i tako dok se mi vozikamo po njivi oni imaju tri do cetiri prohoda godisnje, dok ja spremim jutro u posejem amer posejao 50 jutara sa isto goriva i vremena. Znaci mi prvo duboko izoremo da bude mekano pa onda dobro sabijemo u pripremi i aj ti sad nameru budu konkurenta.
 
Nazad
Vrh