Evo nove zanimljive teme. Ubila se za svadju, mislim polemiku.
Rec je o naklijavanju semena zitarica: jecam, psenica, ovas(zob), kukuruz u zatvorenom prostoru u tacnama, znaci bez zemlje i pod kontrolisanim uslovima, svetlo, vlaga i temperatura.
Evo nekih podataka samo kao ilustracija:
kontejner 5 X 6 m, dnevo izbacuje 250 kg odlicne "pase" sa visokim procentom proteina...itd
Svaki dan u komoru ulazi cca 29 kg semena koje se rasprostre po plasticnim tacnama. Seme je pre toga namakano u vodi. Seme se izmesa sa aditivima koji su hrana za mladu biljcicu i koji regulisu pH.
Plasticne tacne idu na police i tako se korisna povrsina visestruko uveca.Sve je osvetljeno neonom, voda i u njoj rastvoreno djubrivo se automatski dovode i rasporedjuju, termostati i hidrostati regulisu temperaturu i vlagu. U zavisnosti od kulture temp. rezim je 15-18 u jednoj varijanti a u drugoj 20+ °C.Vlaznost cca 70%
Postoje jedinice(kontejneri) koje imaju kapacitet 1 ili 2 tone dnevno.
Ciklus traje 8 dana za jecam i oko 14 za zob.
Sustina je da se dobije zdrava sveza hrana bez obzira na suse, poplave, previsoke ili preniske temperature. Ulazna kolicina semena se pretvara u cca 9 X vecu koicinu hrane.
Prvo da ispravim sebe. Rekao sam da je ovo zdrava hrana koja se uklapa u organsku proizvodnju. Kada sam pogledao kriterijume za organsku proizvodnju ispada da se ne uklapa osim ako bi se posebno organizovala prerada i fermentacija organskog djubriva. Nacelno filozofija organske proizvodnje je protiv silovanja prirode a gajenje biljaka pod vestackim svetlom i van zemlje je definitivno to.
Ako se pogleda malo dalje i van sajtova proizvodjaca kontejnera, vidi se da postoje redovni problemi sa plesnima. To podrazumeva dodatnu upotrebu hemije, sterilizacije tacni....
Da bi biljka bila zdrava svetlost ne samo da mora da imna odredjeni intenzitet, vec mora da sadrzi odredjenje talasne duzine.
Kontejneri na kojima bazira ova proizvodnja su dosta skupi ali su predvidjeni za 10 i vise godina rada, i energetski su nezavisni. Opremljeni su znacajnom povrsinom solarnih panela (verovatno i akumulatora ) pa je struja za osvetljenje, klimatizaciju i kontrolere besplatna. Sam kontejner je lako napraviti, verovatno najjeftije je upotrebiti drveni ram, spolja jacu UV otpornu foliju a iznutra obicnu.Izmedju ide staklena vuna 10-12 cm i to radi sigurno. Termostati i hidrostati su jeftini. Dopremanje vode sa aditivima moze da se resi slobodnim padom. Hladjenje se resava nekom malim jeftinim klima uredjajem. Dogrevenje u nekim periodima istom spravom ali zimi treba ozbiljnije zagrevanje. A bas zimi bi ovakva, zelena hrana bila najdragocenija. Kod nas su leta kao u Australiju a zime su znacajno hladnije. Treba izracunati utrosak struje. Takodje posto nema merodavnih podataka treba videti koiko ovakva ishrana doprinosi povecanju mlecnosti.
Puno opravdanje ovakva komora ima u oblastima gde je voda deficitarna, jako skupa,kao sto je Australija ili ostrva....Kod ovakve proizvodnje utrosak vode za istu kolicinu hrane je 10-20-30 X manji. Ko zna mozda i 50 X.
Rec je o naklijavanju semena zitarica: jecam, psenica, ovas(zob), kukuruz u zatvorenom prostoru u tacnama, znaci bez zemlje i pod kontrolisanim uslovima, svetlo, vlaga i temperatura.
Evo nekih podataka samo kao ilustracija:
kontejner 5 X 6 m, dnevo izbacuje 250 kg odlicne "pase" sa visokim procentom proteina...itd
Svaki dan u komoru ulazi cca 29 kg semena koje se rasprostre po plasticnim tacnama. Seme je pre toga namakano u vodi. Seme se izmesa sa aditivima koji su hrana za mladu biljcicu i koji regulisu pH.
Plasticne tacne idu na police i tako se korisna povrsina visestruko uveca.Sve je osvetljeno neonom, voda i u njoj rastvoreno djubrivo se automatski dovode i rasporedjuju, termostati i hidrostati regulisu temperaturu i vlagu. U zavisnosti od kulture temp. rezim je 15-18 u jednoj varijanti a u drugoj 20+ °C.Vlaznost cca 70%
Postoje jedinice(kontejneri) koje imaju kapacitet 1 ili 2 tone dnevno.
Ciklus traje 8 dana za jecam i oko 14 za zob.
Sustina je da se dobije zdrava sveza hrana bez obzira na suse, poplave, previsoke ili preniske temperature. Ulazna kolicina semena se pretvara u cca 9 X vecu koicinu hrane.
Prvo da ispravim sebe. Rekao sam da je ovo zdrava hrana koja se uklapa u organsku proizvodnju. Kada sam pogledao kriterijume za organsku proizvodnju ispada da se ne uklapa osim ako bi se posebno organizovala prerada i fermentacija organskog djubriva. Nacelno filozofija organske proizvodnje je protiv silovanja prirode a gajenje biljaka pod vestackim svetlom i van zemlje je definitivno to.
Ako se pogleda malo dalje i van sajtova proizvodjaca kontejnera, vidi se da postoje redovni problemi sa plesnima. To podrazumeva dodatnu upotrebu hemije, sterilizacije tacni....
Da bi biljka bila zdrava svetlost ne samo da mora da imna odredjeni intenzitet, vec mora da sadrzi odredjenje talasne duzine.
Kontejneri na kojima bazira ova proizvodnja su dosta skupi ali su predvidjeni za 10 i vise godina rada, i energetski su nezavisni. Opremljeni su znacajnom povrsinom solarnih panela (verovatno i akumulatora ) pa je struja za osvetljenje, klimatizaciju i kontrolere besplatna. Sam kontejner je lako napraviti, verovatno najjeftije je upotrebiti drveni ram, spolja jacu UV otpornu foliju a iznutra obicnu.Izmedju ide staklena vuna 10-12 cm i to radi sigurno. Termostati i hidrostati su jeftini. Dopremanje vode sa aditivima moze da se resi slobodnim padom. Hladjenje se resava nekom malim jeftinim klima uredjajem. Dogrevenje u nekim periodima istom spravom ali zimi treba ozbiljnije zagrevanje. A bas zimi bi ovakva, zelena hrana bila najdragocenija. Kod nas su leta kao u Australiju a zime su znacajno hladnije. Treba izracunati utrosak struje. Takodje posto nema merodavnih podataka treba videti koiko ovakva ishrana doprinosi povecanju mlecnosti.
Puno opravdanje ovakva komora ima u oblastima gde je voda deficitarna, jako skupa,kao sto je Australija ili ostrva....Kod ovakve proizvodnje utrosak vode za istu kolicinu hrane je 10-20-30 X manji. Ko zna mozda i 50 X.