Elektro instalacija

Не, за сијалицу вежеш са осталим сијалицама за осветљење инструмената.

Послато са RMX3624 помоћу Тапатока
 
Не знам, цена обичних квалитетних је више од 3000 плус кабал, сијалице, буксне, утикач... Тако да није много скупље, а практично је.

Послато са RMX3624 помоћу Тапатока
 
  • Like
Reagovanja: SDF
Ne volim takve led jer sam jednom kupio, odma dvije tri ledice nisu radile, dok pokrepavaju druga lampa mora. Više mi se sviđa nešto sa promenom sijalice.
 
Potrošile su mi se četkice na regleru alternatora na IMT 539, bar mislim da je do toga, napon na izlazu je 10 V. Kupio sam neki Elmos, taj sam našao u prodavnici, međutim ima neku buksnu sa jedne strane i ne može da ,,legne" na alternator sa te strane. I uopšte mi ne uliva poverenje da je nešto kvalitetan.
Da li je moguće zameniti četkice na originalnom i da li je to pametno, radi već 30 godina? Ako ne, koji zamenski da tražim?
 
Мора да има буксну, преко ње добија побуду, унутра је еластични контакт на који налегне. Стави који има, ја користим cargo. Замена четкица је могућа, пипава и са неизвесним исходом.


Послато са RMX3624 помоћу Тапатока
 
Nisam se lepo izrazio, buksna kroz koju se šrafi regler ima cilindar u koji je zalemljena žica i taj cilindar ne dozvoljava da regler priđe skroz do alternatora samo sa te strane.
 
Ako ti je regler originalni Iskra ili slično,nije problem da zameniš četkice,trajaće duže nego ovi novi današnji kod kojih se desi da od 3 jedan ne radi.
Ako si skinuo alternator nebi bilo loše otvoriti ga i pregledati-zameniti ležaje i eventualno kolektor rotora ako je potrošen.
 
Potrošile su mi se četkice na regleru alternatora na IMT 539, bar mislim da je do toga, napon na izlazu je 10 V. Kupio sam neki Elmos, taj sam našao u prodavnici, međutim ima neku buksnu sa jedne strane i ne može da ,,legne" na alternator sa te strane. I uopšte mi ne uliva poverenje da je nešto kvalitetan.
Da li je moguće zameniti četkice na originalnom i da li je to pametno, radi već 30 godina? Ako ne, koji zamenski da tražim?

Ispitivanje reglera alternatora

Kada je izlazni napon alternatora nestabilan ili u prekidu potrebno je obaviti ispitivanje reglera alternatora. Regler reguliše izlazni napon alternatora u granicama između 13,8 i 14,5 V i kontroliše napajanje namotaja rotora. Sve dok je izlazni napon ispod maksimalne veličine, regler preko četkica napaja namotaje rotora koji stvaraju magnetno polje. Obrtanjem rotora pod dejstvom magnetnog polja u namotajima statora generiše se napon, koji se preko diodne ploče šalje u električnu mrežu vozila. Kada izlazni napon prekorači maksimalno dozvoljeni napon, regler ukida napajanje rotoru. Bez pobudnog napona nema magnetnog polja u rotoru, a bez toga se prekida generisanje napona u namotajima sekundara. Izlazni napon pada i kada padne ispod minimalne vrednosti regulator ponovo uključuje napajanje namotajima rotora.
Regulator uključivanjem i isključivanjem pobudnog napona reguliše izlazni napon alternatora.
Razni regleri alternatora

Razni regleri alternatora

Nepravilnosti u radu regulatora mogu biti prekid napajanja, previsoki izlazni napon i veoma retko premali izlazni napon (Kao u vašem slučaju). Osim regulatora i drugi faktori mogu da utiču na pojavu ovih nepravilnosti. Kada se sumnja na neispravan regler pristupa se ispitivanju da bi se utvrdila njegova ispravnost.

Za proveru ispravnosti regulatora možemo da koristimo specijalne testere ili da sami uz pomoć par elemenata proverimo njegov rad. Za priručni test ispravnosti potrebno je da imamo regulator napona (0-20 V), sijalicu male snage (poziciona) i Unimer za merenje jedosmernog napona.
Minus vod sa regulatora napona povežemo na masu reglera, a plus vod na izlazni priključak 12 V (D+) na regleru. Sijalicu povežemo na priključke DF i D- reglera ili na četkice. Crnu mernu pipalicu Unimera povežemo na masu, a crvenu na D+ reglera. Podesimo Unimer za merenje jednosmernog napona.
test reglera alternatora

Ispitivanje reglera alternatora
Kada su svi potrebni test elementi povezani na regler, uključujemo izvor napajanja i povećavamo izlazni napon. Sijalica sve jače svetli. Pratimo napon na Unimeru i rad sijalice. Kod ispravnog reglera kada napon pređe vrednost od 14,6 V sijalica treba da se ugasi. Sa daljim povećanjem napona sijalica je ugašena. Zatim obaramo napon i kada dostignemo vrednost od oko 13,8 V sijalica se ponovo upali. Nekoliko puta povećavamo i smanjujemo napon na regleru. Sijalica uvek treba da se ugasi kada se prekorači 14,6 V, a ponovo pali kada napon padne ispod 13,8 V. Ako reaguje drugačije od opisanog, regulator je neispravan i potrebna je zamena.

Rasklapanje alternatora

Nakon skidanja sa vozila zbog popravke sledi rasklapanje alternatora. Neispravan alternator može biti rezultat mnogih različitih unutrašnjih problema. Diode, namotaji statora i namotaji rotora mogu biti u prekidu, kratkom spoju ili nepravilno uzemljeni. Četkice ili klizni prstenovi mogu da se istroše. Regulator napona može biti u kvaru. Osovina rotora može da se iskrivi, ležajevi istrošeni, dok remenica može biti labava ili iskrivljena.
Za ispitivanje, popravku i zamenu elemenata alternatora potrebno je obaviti njegovo rasklapanje. Tokom rasklapanja, ispitivanja i zamene delova pridržavajte se uputstava za rad na datom alternatoru.
Rasklopljen alternator

Rasklopljen alternator
U zavisnosti od tipa alternatora redosled radnji pri rasklapanju može da se razlikuje. Ovde je opisan najčešći postupak rasklapanja. Pre rasklapanja obeležite delove kućišta markerom ili kredom da bi ste obezbedili pravilno sklapanje alternatora.
Uklonite regulator napona sa četkicama.
Odvijanjem zavrtnja, skinuti vijke koji spajaju poklopce alternatora. Laganim udaranjem gumenim čekićem odvojiti zadnji deo poklopca alternatora. Ako izvlačenje ide teže zbog ležaja koristi se dvokraki ili trokraki izvlakač (radapciger). Pažljivo odvojiti prednji deo poklopca sa remenicom i rotorom od statora. Tokom odvajanja pazite da se ne oštete namotaji statora i rotora.
Stegom uhvatiti rotor i podesnim alatom se uklanja remenica. Zatim se uklanja poklopac sa osovine rotora. Uklonite rotor sa statora tako što ćete gumenim čekićem tapkati po osovini rotora. Kada ga izbacite iz poklopca, rotor padne, pa unapred stavite ispod krpu.
U zavisnosti od konstrukcije alternatora, na kraju se odvaja diodna ploča.

Kontrola i zamena četkica alternatora

Kontrola i zamena četkica je redovan proces nakon rasklapanja alternatora ili reglera i kada se jave problemi u sistemu napajanja. Četkice preko kliznih prstenova na rotoru, prenose napajanje na namotaje rotora. Kod četkica je bitno da imaju dovoljnu dužinu, da ih opruge potiskuju određenom silom i da lako klize u svojim držačima.
Nakon demontaže nosača četkica sa alternatora obavlja se vizuelni pregled stanja. Četkice treba da su jednake dužine, pravilnog oblika i da je nosač neoštećen i čist.
Loše četkice mogu da oštete klizne prstenove. Kratke četkice ostvaruju slab kontakt sa kliznim prstenovima jer ih opruge ne mogu pritisnuti potrebnom silom. Javlja se veliki prelazni otpor i slabije napajanje namotaja rotora. Dužina četkice se meri pomičnim merilom. Četkica je ispravna sve dok je duža od 5 mm od gornje ivice držača četkice. Ako je četkica oštećena ili istrošena, menjaju se obe prema specifikaciji za taj alternator.
Merenje dužine četkice alternatora šublerom

Merenje dužine četkice
Postoje razni tipovi opruge četkica. Mogu biti u obliku spirale ili potisne poluge. Neke su deo držača, zasebne ili se isporučuju zajedno sa četkicama. Proverava se njihovo stanje i potisak. Neispravne opruge treba zaminiti jer ne vrše svoju funkciju potiskivanja četkica.
Ako četkica glavi, proverava se stanje nosača, odnosno vođice. Ako je potrebno obavlja se čišćenje ili zamena nosača. Ako četkica nakon zamene glavi, potrebno je proveriti prečnik tela četkice i eventualno brušenje bočnih strana. Držači četkice moraju biti dobro izolovani od mase i da imaju dobar električni spoj sa četkicama. Njihovo električno stanje se proverava multimetrom.

Kontrola kliznih prstenova

Kontrola kliznih prstenova se obavlja uvek kada se rasklapa alternator ili postoji poremećaj u radu sistema za napajanje električnom energijom. Dok se rotor okreće četkice dodiruju klizne prstenove obezbeđujući prenos električne energije na namotaje rotora. Varničenje i grafitna prašina dovode do paljenja prstena. Prljavština i nagorela površina prstenova ometaju protok struje i rad alternatora.
Površina kliznih prstenova mora biti glatka, čista i bez tragova gorenja. Ako su prstenovi zaprljani i zamašćeni treba ih očistiti mekom krpom i sredstvom za odmašćivanje. Kada su na površini primetni tragovi gorenja zbog varničenja, površinu prstenova treba izbrusiti finim brusnim papirom koji ne ostavlja duboke ogrebotine. Ako su tragovi oštećenja na površini prstenova dublji tako da nije moguća popravka, potrebno je zameniti rotor.
Merenje prečnika kliznih prstenova

Kontrola kliznih prstenova
Tokom eksploatacije alternatora klizni prstenovi se troše. Kada se previše istroše četkice slabo dodiruju površinu prstenova što dovodi do nestabilnosti u radu alternatora. Merenjem spoljašnjeg prečnika prstenova može se odrediti stepen istrošenosti. Kada je prečnik ispod minimalno dozvoljene vrednosti potrebno je zameniti rotor. Merenje prečnika obavlja se pomičnim kljunastim merilom, a minimalni prečnik se očitava iz servisnog uputstva za dati alternator.
 
Potrošile su mi se četkice na regleru alternatora na IMT 539, bar mislim da je do toga, napon na izlazu je 10 V. Kupio sam neki Elmos, taj sam našao u prodavnici, međutim ima neku buksnu sa jedne strane i ne može da ,,legne" na alternator sa te strane. I uopšte mi ne uliva poverenje da je nešto kvalitetan.
Da li je moguće zameniti četkice na originalnom i da li je to pametno, radi već 30 godina? Ako ne, koji zamenski da tražim?

Ispitivanje rotora alternatora

Ispitivanje rotora alternatora podrazumeva vizuelni pregled stanja i električnu proveru ispravnosti namotaja rotora.
Prvo se obavlja vizuelni pregled stanja rotora. Pažljivo se pregledaju namotaji rotora da li postoje znakovi promene boje, pregrevanja ili gorenja. Ako se uoče ove promene rotor nije dobar. Ako se na spoljašnjoj površini čeljusti rotora uoče ogrebotine, to znači da rotor tokom obrtanja dodiruje unutrašnjost statora. Uzrok može da bude istrošeni ležajevi ili je osovina rotora iskrivljena. Takođe, pažljivo se pregleda stanje kliznih prstenova. Oni treba da budu glatki, čisti i bez oštećenja.
Ispitivanje rotora alternatora

Rotor alternatora
Kada rotor prođe vizuelni pregled, nastavlja se električno ispitivanje ispravnosti namotaja. Za merenje otpornosti namotaja koristi se Unimer, odnosno ommetar. Tipične neispravnosti namotaja mogu biti prekid, međuspoj ili spoj sa masom.
Merenje otpornosti namotaja rotora se obavlja između kliznih prstenova (A). Tačna, očekivana vrednost otpornosti namotaja rotora se očitava iz informacionog sistema za dati alternator. Ako podaci nisu dostupni koriste se tipične vrednosti 2,4-3,5 Ω, odnosno 3-6 Ω u zavisnosti od tipa.
Kada je izmerena otpornost u zadatim vrednostima, rotor je ispravan.
Ako je izmerena otpornost beskonačna, namotaj je u prekidu i potrebna je zamena rotora.
Ako je otpornost manja od minimalne potrebne vrednosti, postoji međuspoj i rotor je neispravan. U tom slučaju rotor povlači veću struju, stvara jako magnetno polje i dolazi do pregrevanja alternatora.
U slučaju da se izmeri veća otpornost od očekivane, tada postoji prelazni otpor zbog lošeg lema ili korozije. Često se čišćenjem ili lemljenjem spoja može otkloniti ova nepravilnost. U suprotnom, rotor je neispravan i potrebna je zamena.
Ispitivanje namotaja rotora 1

Ispitivanje namotaja na prekid, međuspoj (A) i spoj sa masom (B)
Namotaji moraju biti dobro izolovani od mase, odnosno kućišta i osovine rotora. Kada izolacija namotaja strada dolazi do spoja sa masom. Ispitivanje se obavlja kada se jedna merna pipalica ommetra stavi na klizni prsten, a druga na osovinu rotora (B). Kod ispravnog rotora vrednost otpornosti prema masi je beskonačna. Bilo koja druga očitana vrednost otpornosti znači da je došlo do proboja izolacije prema masi i potrebno je zameniti rotor.

Ispitivanje statora alternatora

Ispitivanje ispravnosti namotaja statora alternatora obavlja se vizuelno i merenjem otpornosti. Vizuelnim pregledom traže se promene boje ili oštećenja na namotajima. Često zbog prekomerne toplote delovi izolacije namotaja se deformišu. Brza provera stanja sumnjivog dela namotaja je da se oštricom noža struže namotaj. Ako lak otpadne, izolacija namotaja je oštećena. Proveravaju se i priključci. Bilo kakvi znaci oštećenja ukazuju da je stator neispravan.
Stator alternatora

Stator alternatora
Ako stator prođe vizuelni pregled, pristupa se proveri na prekid i kratak spoj sa masom. Električna provera obavlja se ommetrom. Kako stator ima tri namotaja koji su vezani u zvezdu, postoje tri izvoda (a, b i c). Merenje otpornosti se obavlja između dva izvoda u svakoj kombinaciji (a-b, a-c i b-c). Izmereni otpor namotaja treba da je manji od 0,5 Ω. Ako se iz izmeri beskonačna otpornost između bilo koja dva izvoda, namotaj je u prekidu i treba zameniti stator.
Ispitivanje-namotaja-statora.jpg

Ispitivanje namotaja na prekid (A) i spoj sa masom (B)
Za ispitivanje kratkog spoja na masu, ommetar se priključuje između kućišta statora i izvoda namotaja. Kod ispravne izolacije namotaja ommetar pokazuje beskonačnu otpornost na sva tri namotaja. Ako se makar na jednom namotaju očita neka otpornost, izolacija tog namotaja je probila te postoji spoj sa masom i stator se mora zameniti.

Ispitivanje dioda alternatora

Ispitivanje dioda alternatora je postupak provere ispravnosti elemenata na diodnoj ploči. Alternator je generator trofaznog naizmeničnog napona. Kako se na vozilima koristi jednosmerni napon, pomoću ispravljačkih dioda se transformiše generisani naizmenični napon u jednosmerni. Od ispravnosti dioda zavisi pouzdanost sistema za napajanje električnom energijom na vozilu.
Diodna ploča na alternatoru

Diodna ploča
Ispitivanje dioda se svodi na proveru njihove osobine da propuštaju struju samo u jednom pravcu. Merenje može da se obavi unimerom. Bira se opcija za proveru dioda. U slučaju da multimetar nema ovu opciju, onda se koristi ommetar. Merne pipalice se povežu na krajeve diode. Ispravna dioda u jednom slučaju provodi, dok u drugom kada pipalice zamene mesta ne provodi. Kada provodi u oba smera dioda je u kratkom spoju ili kada ne provodi onda je u prekidu.
Ispitivanje diode

Ispitivanje diode multimetrom
Diode se na alternatoru nalaze na diodnoj ploči. U zavisnosti od tipa, alternator može da ima 6 (3 plus i 3 minus) ili 9 (3 plus, 3 minus i 3 pobudne) diode.
Alternator sa 6 i 9 dioda

Alternator sa 6 i 9 dioda
Plus i minus diode su glavne i preko njih se napaja ceo sistem na vozilu. Zbog lakše montaže i hlađenja posebno su konstruisane plus i minus diode. Kod plus dioda kućište je katoda, a kod minus diode kućište je anoda. Prilikom ispitivanja morate da pazite koja je plus, a koja minus dioda.
Glavne diode na diodnoj ploči

Glavne diode
Pobudne su klasične ispravljačke diode i na njima prsten označava katodu.
Pobudna dioda alternatora

Pobudna dioda

Test alternatora osciloskopom

Jedan od bržih načina ispitivanja stanja alternatora je test osciloskopom. Dobijeni oscilogram nam pruža uvid u ispravnost alternatora i usmerava nas ka daljem ispitivanju i pronalaženju uzroka kvara.
Osciloskopskim snimanjem izlaznog napona alternatora može da se utvrdi postojanje naizmenične komponente. Sve električne komponente na vozilu rade na jednosmerni napon. Često naizmenična komponenta u napajanju može da blokira njihov rad. Dešava se da zamenite ,,neispravnu’’ elektronsku komponentu, a onda ustanovite da i nova ne radi. To je znak da snimite oscilogram izlaznog napona alternatora.
Plus sonda osciloskopa povezuje se na plus izlaz alternatora (B+), a minus sonda na masu. Osciloskop se podesi za merenje naizmeničnog napona u opsegu do 20 V. Vremenska osa se podesi na 10 ili 20 ms. Izlazni signal alternatora se snima pod opterećenjem od 15 A i na 2000-2500 o/min. Kod nekih tipova alternatora u ispravnom stanju bez opterećenja ima neobičan pik visokog napona, a pod opterećenjem je dobar. Za opterećenje dovoljno je da uključite farove i još neke dodatne uređaje.
Na narednim slikama su dati primeri snimljenih oscilograma sa opisom stanja alternatora.
Test alternatora osciloskopom

Oscilogrami alternatora  3 i 4

Oscilogrami alternatora  5 i 6

Oscilogrami alternatora  7 i 8

Oscilogrami alternatora  9 i 10

se postavi na plus ploču (B+) a drugom se dodirnu sva tri izvoda za namotaje statora. Sva tri očitavanja treba da su ista, provodi ili ne u zavisnosti od polariteta merne pipalice. Zatim se obrnu pipalice i ponove se merenja. Sva tri rezultata treba da su ista i suprotna od prethodna merenja. Sada se ponavlja postupak samo što se merna pipalica postavi na minus ploču (B-). Ako se izmere dve iste vrednosti pri promeni mesta mernim pipalica onda je ta dioda neispravna i treba da se zameni.

Na kraju se ispitaju pobudne diode, ako postoje. Svaku diodu posebno proveravamo kroz dva merenja ukrštanjem pipalica. Ako se desi da izmerime dve iste vrednosti ta dioda je neispravna i treba da se zameni.
 
Potrošile su mi se četkice na regleru alternatora na IMT 539, bar mislim da je do toga, napon na izlazu je 10 V. Kupio sam neki Elmos, taj sam našao u prodavnici, međutim ima neku buksnu sa jedne strane i ne može da ,,legne" na alternator sa te strane. I uopšte mi ne uliva poverenje da je nešto kvalitetan.
Da li je moguće zameniti četkice na originalnom i da li je to pametno, radi već 30 godina? Ako ne, koji zamenski da tražim?

Test curenja alternatora

Test curenja određuje da li dioda u kratkom spoju sprovodi napajanje iz akumulatora na namotaje alternatora dok je motor ugašen. To kao skriveni potrošač dovodi do trošenja akumulatora u stanju mirovanja.
Kada je akumulator slab pri startovanju, a nakon punjenja utvrdite da ima dobar kapacitet sumnja pada na skrivene potrošače. Procedura za otkrivanje skrivenog (parazitskog) potrošača nalaže da se poveže ampermetar na akumulator i da se skidanjem redom osigurača utvrdi vod gde se nalazi kvar. Međutim, kada se nakon skidanja svih osigurača ne otkrije problem a i dalje je veliko curenje potrebno je proveriti curenje alternatora.
Test curenja alternatora se obavlja unimerom dok motor ne radi i sa isključenim kontaktom. Unimer se podesi za merenje struje u mA. Razveže se napojni plus vod sa plus izvoda (B+) na alternatoru. Plus merna pipalica unimera se spoji na B+ alternatora, a crna pipalica na skinutu klemu napojnog voda. U zavisnosti od tipa vozila, u stanju mirovanja uvek teče neka mala struja između akumulatora i alternatora. Međutim, ako teče struja veća od 60 mA postoji curenje alternatora i ponaša se kao skriveni potrošač koji troši akumulator. Kada postoji curenje potrebno je obaviti proveru stanja dioda na diodnoj ploči alternatora.
Test curenja alternatora
 
Potrošile su mi se četkice na regleru alternatora na IMT 539, bar mislim da je do toga, napon na izlazu je 10 V. Kupio sam neki Elmos, taj sam našao u prodavnici, međutim ima neku buksnu sa jedne strane i ne može da ,,legne" na alternator sa te strane. I uopšte mi ne uliva poverenje da je nešto kvalitetan.
Da li je moguće zameniti četkice na originalnom i da li je to pametno, radi već 30 godina? Ako ne, koji zamenski da tražim?
Ovaj regler se uglavnom ugrađuje
A00940-1-1-600x450.jpg


Regulator alternatora 14V stari tip (Udaljene četkice) CARGO

Odgovara za traktore IMT, Rakovica, Torpedo
Viđao sam da ugrađuju i ove (Ali se pretežno ugrađuje prvi i treći)
A08643-1-1-600x450.jpg


Regulator alternatora 14V novi tip (Udaljene četkice) CARGO

Odgovara za traktore IMT, Rakovica, Torpedo
Ja konkretno ugrađujem ovaj
A02279-1-1-600x450.jpg

Regulator alternatora 14V (Udaljene četkice) HELLA

Odgovara za traktore IMT, Rakovica, Torpedo

*Izvinjavam se ako sam vam bio dosadan (Što smatram da jesam zbog opširnog teksta :haha: ) :bravo::haha::osmeh:
 
Poslednja izmena:
Od onoga sto mi dospe u ruke, uglavnom elmos reglere zaobilazim jer i novi su losi. Cargo je ok ali zna da ode u 14.7-14.8 i lose su mu cetkice. Hoce da proseku "kolektor". Iskri staroj se najvise obradujem jer retko kada ne valja pa uglavnom naponski ispitam regler i zamenim cetkice. E sad cetkice su duga prica. Nekad natrcim na dobre a nekad na krs. Probao sam sve i mogu reci da kineske nekad budu bolje od cetkica namenjenih brendiranim rucnim alatima. Na te male iskre idu 5x8 cetkice. Obavezno temeljno ciscenje i alternatora i reglera jer uglavnom bude strugotine od starih cetkica. Kolektor (komutator) menjam cim je vise od 2mm u precniku pojeden a obavezno ako je nejednako trosen. Za taj posao bez lemilice od 100w ne treba ni razmisljati. Obavezno izmeriti predjasnje rastojanje od kraja osovine do komutatora pa tako isto i vratiti. Lemovi ne smeju biti losi jer podizu otpor rotora. Postoje dublji i plici regler. Proveri da li te mozda to muci.

I da, ako meris samo 10v na b+ onda ti je i akumulator otpevao svoje
 
Hvala na objašnjenjima, donekle sam razumeo, samo što bi mi trebalo puno vremena da prođem kroz sve ovo, nisam radio do sada ovo. Ako zamena reglera ne uspe, potražiću nekog električara, mada ih ovde nema dobrih.
Akumulator je dobar, napon 12,8 V na klemama, pali i po ovom hladnom vremenu. Ne znam da li sam dobro izmerio napon na alternatoru, merio sam po mraku.
Da li je moguće da je zbog kontakt brave niži napon na alternatoru, da ona pravi otpor?

Послато са DN2103 помоћу Тапатока
 
Ne bi smelo nikako , B+ na alternatoru je direktno povezano sa + akumulatora bez ikakvih osiguraca i prekidaca, ne sme da ima bilo kakve razlike u naponu izmedju alt i aku. Ako ima onda ti je negde los kontakt ili losa masa na alternatoru (preko kucista i nosaca dobija masu sa bloka motora).
 
Nazad
Vrh